Jetrenka

Kao ljekovitu biljku, jetrenku su koristili i Sjevernoamerički Indijanci. Osim za liječenje bolesi jetra i pluća, oni su je koristili za liječenje rana te zaustavljanje krvarenja iz manjih rana

Jetrenka ili plava šumarica (Hepatica nobilis) je 5-15 cm visoka zeljasta trajnica iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae). Njezini izrazito lijepi cvjetovi javljaju se već u rano proljeće među prizemnim, smeđezelenim listovima od prošle godine, a često i između ostataka snijega.

Tijekom hladnih razdoblja, noću ili kad sniježi, jetrenka sklapa svoje nježne latice i spušta cvjetne glavice prema zemlji, do ponovnog pojavljivanja sunca. Pri tom crvenkasta boja na naličju listova privlači zrake sunca koje se odbijaju od snijega, te ih pretvara u toplinu koja grije biljku i pospješuje njezin rast. Pri svakom ponovnom otvaranju cvjetova, cvjetne glavice su sve veće, a razlog tome je što cvjetne latice rastu i u vrijeme dok je cvijet zatvoren. Zbog toga jetrenki uspijeva da tijekom svoje desetodnevne cvatnje udvostruči promjer svojih cvjetova.

Cvjetovi jetrenke su plave boje, rijetko ružičaste ili bijele, promjera od 1,5-2,5 cm, a nalaze se pojedinačno na dugačkim, tankim crvenosmeđim stapkama. Jetrenka cvate od ožujka do travnja, ponekad i tijekom svibnja, a tek nakon cvatnje razvijaju se listovi. Listovi su srcolikog oblika, duboko trokrpasto urezani, a nalaze se na dugačkim dlakavim peteljkama. S gornje strane listovi su tamnozeleni, sjajni i glatki, s donje strane crvenkasti i dlakavi, a kasnije postaju i kožasti.
Jetrenka raste pojedinačno ili u velikim skupinama u svjetlijim i sjenovitim šumama i šikarama, na hranjivom i bogatom, vapnenastom ili ilovastom tlu. Najčešće raste ispod visokog drveća, gdje u proljeće ima dovoljno svjetla za rast, a tijekom ljeta hladovinu i sjenu. Jetrenka ili plava šumarica rasprostranjena je gotovo po cijeloj Europi, a još devet vrsta jetrenki (Hepatica vrste) samoniklo raste po srednjoj i Sjevernoj Americi, te Sibiru i Japanu.

Jetrenka: lijek za jetra

Botanički naziv za jetrenku (Hepatica) potječe od grčke riječi hepar, a što znači jetra. Jetrenku su tako nazvali još stari Grci zbog sličnosti jetra i njezinih listova, a upotrebljavali su je za liječenje bolesti jetra i pluća. Osim starih Grka, kao lijek su je koristili i stari Rimljani. Oni su je istovremeno zbog lijepih cvjetova uzgajali i kao ukrasnu biljku u vrtovima, a o njezinoj ljepoti pisao je u 1. stoljeću prije Krista rimski pjesnik Ovidije.

Kao ljekovitu biljku, jetrenku su cijenili i koristili i Sjevernoamerički Indijanci. Osim za liječenje bolesti jetra i pluća, oni su je koristili i za liječenje rana te zaustavljanje krvarenja iz manjih rana. U Europi se jetrenka kao ljekovita biljka upotrebljavala tijekom cijelog srednjeg vijeka, a nakon Paracelsusove teorije po kojoj oblik ili boja pojedinih biljnih dijelova pokazuju za što je neka biljka ljekovita, jetrenka je postala jedna od najčešće upotrebljavanih biljaka za liječenje bolesti jetra.

Iako se Paracelsusova teorija o obilježenim biljkama danas uglavnom smatra besmislenom, postoje biljke čija je ljekovita primjena tijekom stoljeća potvrdila Paracelsusovu
teoriju. Suha jetrenka sadrži anemonin, antocijane, saponine, flavonoide, glikozide i tanine, a novija istraživanja su potvrdila da ispravno pripremljen čaj od jetrenke olakšava tegobe s jetrom i žuči, te pomaže kod žučnih kamenaca i žučnog pijeska. Iako službena medicina ne upotrebljava jetrenku kao ljekovitu biljku, u narodnoj medicini mnogih europskih zemalja jetrenka se i danas često upotrebljava.

Jetrenka kao ukrasna biljka

Sve do početka 19. stoljeća u Europi se kao ukras u vrtovima i parkovima sadila obična jetrenka ili plava šumarica, a koja se po potrebi koristila i kao ljekovita biljka. Početkom 19. stoljeća europski uzgajivači križanjem su dobili ukrasne vrste jetrenki bijelih, ružičastih, crvenih i ljubičastih cvjetova, a nakon toga su je manjeviše zaboravili. Za razliku od Europe, u Japanu se jetrenka uzgaja već stoljećima, a japanski uzgajivači uzgojili su mnogobrojne vrste i hibride. Uzgojili su jetrenke različitih oblika, veličina i boje cvjetova, jednobojnih i šarenih latica, sa žilicama, mrljama i šarama na laticama, pa čak i jetrenke crnih i zelenih cvjetova.

Osim što su jetrenkom opsjednuti mnogi japanski uzgajivači, njome su opsjednuti i mnogobrojni japanski sakupljači jetrenki. Zanimljivo je da neki neobični primjerci jetrenke na japanskom tržištu čak postižu cijenu od 10000 Eura. Čak i bez vlastitog vrta, mnogi japanski sakupljači jetrenki spremni su platiti velike iznose samo kako bi njezine osušene cvjetove držali izložene iza stakla.

Svježa jetrenka sadrži oštre i otrovne tvari, a koje se inače nalaze u svim svježim dijelovima biljaka iz porodice žabnjaka. Sušenjem biljke dolazi do razgradnje štetnih i otrovnih tvari, stoga se jetrenka smije koristiti samo osušena. Osim što jetrenku nikada ne smijemo koristiti svježu, jetrenku treba uzimati u preporučenim količinama, jer prevelike količine mogu uzrokovati želučane smetnje.

Ljekovita svojstva i primjena
  • Dišni organi: Jetrenka smiruje kašalj, pospješuje lakše iskašljavanje, te pomaže kod prehlade, hunjavice i gripe, upale pluća, bronhitisa i astme.
  • Probava: Jetrenka regulira neurednu probavu te pospješuje bolji rad želuca i crijeva.
  • Jetra: Jetrenka potiče bolji rad jetra i izlučivanje žuči, pospješuje izlučivanje žučnog pijeska i žučnih kamenaca, te smiruje upalu jetra, žučnog mjehura i žučnih kanala.
  • Bubrezi i mokraćni mjehur: Jetrenka pospješuje bolji rad bubrega i izlučivanje mokraće.
  • Koža: Kao oblog, čaj od jetrenke smiruje upalu kože, liječi rane i popucale kapilare, te zaustavlja krvarenje iz manjih rana.